Tamo u šumarcima gdje zajedno rastu jasen, kljen, grab, dub (hrast), tila, drijen i drugo listopadno drveće, onda je raznobojnost još i veća, jer različita stabla imaju različitu boju lišća u opadanju.
Evo jednog lijepog dijela mojih kršnih Krstatica, kojega jesen uljepšava dozrelim lišćem brojnih kljenovih stabala.
I tako svaki dan, nekad više nekad manje, mogu se vidjeti promjene boja koje nam priprema jesen, sve dok sa stabala ne otpadne i posljednji list.
Jesen je godišnje doba koje me asocira na ženski garderobni ormar.
Žena će svakodnevno iz ormara pomno uzimati haljinu drugačije boje, te uz pomoć šminke i boja za kosu mijenja svoj lik. Jednako tako jesen će svakog dana, kroz tromjesečno trajanje, mijenjati izgled okoline.
Premda su joj haljine pristale, lijepih i skladnih boja, ona ih na sebi dugo ne zadržava. Da bi postala atraktivna svakodnevno uzima haljinu drugu boje, malo ju skrati i tako sve dok ne postane gola. A onda kada ostane posve gola više niti je lijepa niti zanimljiva.
Slično se dešava i prirodi kada stabla pred zimu ostanu bez svog prelijepog ruha.
Žensko je žensko, pa taman se zvala i jesen.
Do iduće jeseni zdravi i veseli bili!
Vaš Ljubomir Topić (Mali Mate)
Ni Krstatice više nisu tako kršne kako su bili u mom djetinjstvu pa je raskošna jesen i u njih stigla.
OdgovoriIzbrišiBoje jeseni su svijetle, intenzivne i lijepe. Kao da priroda pokušava da nas napuni bojom, da nas zasiti, da nam napravi zalihe za zimu, koja će sve utišati.
Da zloćesta zima će sve utišati osim mene. Ja ću nastaviti kokodakati, ali ću morati pronaći nekakve druge teme ili materijale koji se vežu za Krstatice. Eto, ljubim moju malenu.....
Izbriši